Ferid Rondić kuhao je za Tita: Hrana se nekada pripremala strogo po receptima, danas nije tako

Upravo iz tog razloga i zbog činjenice da smo na internetu preplavljeni brojnim receptima, a da je u BiH malo visokokvalifikovanih kuhara, Ferid je odlučio napisati knjigu koja će predstavljati udžbenik kuharstva za mlade u cijeloj BiH koji, ističe, moraju biti čuvari tradicije.

Nakon sveobuhvatnog udžbenika Ferid je odlučio napraviti jednu manju knjigu koju je naslovio “Osvrt na nacionalne i tradicionalne evropske kuhinje”, a u kojoj je predstavio tradicionalna jela 14 evropskih zemalja. Želja mu je da, nakon izdavanja knjige, napravi večeru za diplomatski kor i sve one koji žele doći na promociju.

“Za svaku kuhinju bih nabrojao tradicionalna jela ili ona koja su karakteristična za tu naciju. Kada je riječ o BiH volio bih oživjeti zaboravljena jela koja su specifična za ovo područje kao naprimjer janje punjeno bumbarom, bulgurom, povrćem itd. i atraktivno servirano. Ili naprimjer gradačačka halva od griza koja je slična turskoj irmik halvi”, rekao je Rondić.

Njegova knjiga je jako dobro ilustrovana i osim recepata u njegovoj knjizi moći ćete naći fotografije građevina, čitati o navikama, običajima, nutricionističkim vrijednostima jela i slično.

“Uz tufahije sam, naprimjer, planirao u gornji ugao staviti fotografiju slike Ibrahima Ljubovića gdje djevojčica jede jabuke jer jabuka je njena svetost, a ispod će pisati engleska poslovica: ‘Jedna jabuka dnevno drži doktora podalje’. Ispod će biti objašnjen način pripreme tufahija, ali i drugi važni elementi kao naprimjer to da bi se šlag morao sipati direktno, na samom serviranju. To je jedini način da šlag bude zdrav. Kod nas jeste običaj da se svi kolači odmah ukrase šlagom i stave u vitrinu i to jeste atraktivno ali nije funkcionalno ni sigurno”, rekao je Rondić.

Dodaje da se potrudio svaku kuhinju prikazati u najboljem svjetlu, a nada se da bi promocija mogla biti do aprila 2018. godine. Nada se da će njegova knjiga pomoći i mladim ljudima i učenicima Srednje ugostiteljsko-turističke škole koji, naglašava, mogu i moraju biti čuvari tradicije.

“Problem je što mladi misle ‘eh sad ću ja ovo promijeniti i bit ću reformator’. Naprimjer, baklava je kalorijska bomba ali ne može jedna osoba to promijeniti jer to je proces za stručan tim – za ugostitelje, nutricioniste, etnologe, ljekare itd. Svi timski moramo raditi da bi se nešto korigovalo i da se, naprimjer, baklava bar normativno smanji. Timski je to dozvoljeno, a individualno ne jer čovjek je čovjeku vuk i kad bih ja sad nešto promijenio svi bi me napali”, rekao je naš sagovornik.

Govoreći o pogrešnim receptima i načinima pripreme tradicionalnih jela, Ferid ističe da je to veliki problem. Osvrnuo se na manifestaciju u sklopu koje je 2015. godine ispred Doma Oružanih snaga BiH u Sarajevu oboren Guinnessov rekord u količini skuhane begove čorbe.

“To su radili moji učenici i kolege. Oni su težili tome da naprave spektakl i to je ok, ali takve akcije su sigurnosno rizične jer masovna ishrana je ozbiljan posao i ako dođe do trovanja u pitanju su desetine i hiljade ljudi”, rekao je.

Ističe i da je ta begova čorba pravljena prema receptu Alije Lakšića koji nije ispravan.

“Mi smo u školi imali knjigu i izučili smo oko pedeset generacija učenika po našem školskom receptu. Tadašnji stručni tim ljudi napravio je jedan zajednički program zbog toga što bosanska jela koja su jako važna moraju ostati iza nas. Recept koji smo odabrali prije pedeset godina za begovu čorbu je pravljenje čorbe bez zaprške”, rekao je.

Objašnjava da je samo bez zaprške ispravno praviti begovu čorbu, jer su se zaprženim jelima hranili siromašni ljudi, a begovi sigurno ne.

“Zaprškom dobijete više čorbe i to je komercijalan potez koji nije zdrav. Alija Lakšić je mnogo uradio za kulturu, školstvo i bosansku kuhinju ali kada je riječ o tom receptu jednostavno je došlo do greške. Možda je on pogrešno shvatio moje profesore, a možda je osoba koja je to kucala pogriješila”, rekao je.